Konferencija “Say HI to SPACE” u sklopu SFERAKON-a 2026. privukla je 10 posto više posjetitelja nego prošle godine te okupila vodeće stručnjake iz svemirske industrije, znanosti, poduzetništva i umjetnosti, potvrdivši rast hrvatske svemirske industrije.
Najveća svemirska konferencija u Jugoistočnoj Europi, “Say HI to SPACE”, održana u sklopu SFERAKON-a 2026. u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, okupila je više od 900 posjetitelja i time nadmašila prošlogodišnji rekord. Organizator događaja, HISPACE, hrvatski svemirski hub koji okuplja inženjere, startupove, istraživače i industriju, zabilježio je rast posjećenosti konferencije od 10 posto, potvrdivši rast interesa za svemirske tehnologije, satelite, raketni razvoj, umjetnu inteligenciju i deeptech industriju u Hrvatskoj.
Predsjednik HISPACE-a Jakov Čudina kaže da je konferencija drugu godinu zaredom potvrdila status najvećeg događaja u Jugoistočnoj Europi posvećenog svemirskoj industriji, znanosti, poduzetništvu i kulturi.
“Ove godine tijekom tri dana programa održana su 22 predavanja, panela i demonstracije na kojima su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske, Europske unije i SAD-a. To pokazuje da Hrvatska ima aktivnu i međunarodno prepoznatu svemirsku zajednicu”, rekao je Čudina.
Od cleantecha do orbitalnog hardvera
Program je otvoren panel “Cleantech orbita”, na kojem su inženjer i poduzetnik Marko Brkljačić te znanstvenik i poduzetnik Vito Despoja predstavili tehnologije koje povezuju održivost, energetiku i svemirsku industriju.
Brkljačić je istaknuo kako je od prošlogodišnjeg izdanja konferencije “Say HI to SPACE”, na kojem je prvi put predstavio ideju primjene svojih NUOTWO panela za uklanjanje ugljičnog dioksida u svemirskom okruženju, stigao do razgovora s Europskom svemirskom agencijom (ESA) o mogućnostima njezine realizacije.
Despoja, osnivač startupa SolarHydrogen, predstavio je koncept korištenja vodika kao dugotrajnog spremnika energije za ekstremne uvjete rada, uključujući lunarne noći, svemirske misije i izolirane energetske sustave na Zemlji.
Mario Špadina, suosnivač i direktor tvrtke SeaCras, govorio je o primjeni europskih satelitskih sustava za praćenje onečišćenja mora te analizirao aktualnu situaciju u Perzijskom zaljevu. Naglasio je kako je rat SAD-a protiv Irana dodatno pokazao važnost europske svemirske infrastrukture i neovisnog pristupa satelitskim podacima. Prema njegovim riječima, pojedine američke satelitske usluge od početka sukoba postale su ograničeno dostupne na dijelu Bliskog istoka, uključujući i dio komercijalnih korisnika.
Nova infrastruktura
Jedna od središnjih tema ovogodišnjeg programa “Say HI to SPACE” bila je izgradnja hrvatskih raketnih i satelitskih tehnologija te razvoj domaće svemirske infrastrukture.
Jakov Čudina, tehnički direktor tvrtke Nucleus Aerospace, prvog hrvatskog raketnog startupa, predstavio je ključne inovacije koje su omogućile razvoj modernih raketnih sustava. Izvršni direktor Luka Nuić govorio je o suradnji tvrtke i istoimene udruge na razvoju pete generacije rakete, kojom žele dosegnuti visinu od osam kilometara.
Predsjednik najstarije hrvatske studentske zrakoplovne udruge Euroavia Zagreb, Stribor Del Vechio, predstavio je projekt rakete Bura 2. Riječ je o prvoj hrvatskoj studentskoj raketi koja bi u atmosferu trebala ponijeti “živi” koristan teret. Projekt uključuje eksperimente s algama, mjerenje radijacije te razvoj standardiziranog prostora za CubeSat module u suradnji sa Sveučilištem u Lisabonu.
Filip Novoselnik, osnivač i direktor tvrtke Protostar Labs, prve hrvatske kompanije koja je testirala svoju umjetnu inteligenciju u svemiru, opisao je složenost razvoja orbitalnih rješenja, posebno hardvera. Takvi sustavi moraju pouzdano raditi u vakuumu, pod temperaturnim oscilacijama od -40 do 85 °C, izdržati vibracije do 20 G-a te funkcionirati s tek nekoliko desetaka vata energije, unatoč izloženosti ionizirajućem zračenju.
“Nakon sedam godina poslovanja, više od 50 projekata i s 25 zaposlenih mogu reći da je takva rješenja moguće razvijati u Hrvatskoj. Jedan od projekata na kojem radimo novi je svemirski teleskop koji će u Zemljinoj orbiti kontinuirano snimati Sunce u visokoj rezoluciji”, istaknuo je Novoselnik.
Ante Medić, suosnivač i direktor tvrtke Pulsar Labs, prve hrvatske tvrtke čiji je hardver testiran u svemiru tijekom misije prvog hrvatskog satelita CroCube te sudionice razvoja ionskog pogona za satelite u suradnji s ESA-inim partnerima iz Španjolske, govorio je o iskustvima s inženjerske ekspedicije na Antarktiku.
“Antarktika je podjednako negostoljubiva i neoprostiva kao i svemir, a rad na hardveru u takvim uvjetima zahtijeva prilagodbu ekstremnim okolišnim uvjetima koji uvelike nalikuju onima u svemiru”, rekao je Medić.
Na prvom panelu posvećenom hrvatskim satelitima predstavljen je i novi iskorak u projektu satelita Perun, koji razvija udruga Adriatic Space Association (A3). Vodstvo projekta preuzeo je Jan Jilek, jedan od najuspješnijih hrvatskih startup poduzetnika i bivši predsjednik IAB Croatia. Predstavljajući konstrukcijski model satelita, najavio je da tim do kraja godine planira objaviti planove za njegovo lansiranje.
“Tim je odličan, trenutak je odličan i na Perunu planiramo primijeniti jednu domaću deeptech inovaciju za koju vjerujemo da će, pokaže li se uspješnom, postati hrvatski svemirski proizvod za globalno tržište”, rekao je Jilek.
Inicijativu je službeno podržao i HISPACE, organizacija koju je pokrenulo četvero članova tima misije CroCube, sastavljenog od tridesetak volontera.
U vrhu svemirske industrije
Dio programa bio je posvećen hrvatskim stručnjacima koji danas sudjeluju u nekim od najvažnijih svjetskih svemirskih i astronomskih projekata.
Ante Radonić, urednik emisije Andromeda i jedan od rijetkih Hrvata po kojima je nazvan asteroid, održao je predavanje o programu Artemis i povratku čovječanstva na Mjesec. Govorio je o raketi SLS, svemirskoj letjelici Orion, ulozi tvrtke SpaceX, Europske svemirske agencije (ESA), Kine i Indije u novoj lunarnoj utrci te o dugoročnim planovima za trajnu ljudsku prisutnost na Mjesecu.
Hrvatski astrofizičar Željko Ivezić, koji je predvodio razvoj najveće svjetske zvjezdarnice, Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu, predstavio je početak nove ere astronomije u stvarnom vremenu. Za razliku od teleskopa poput Hubblea i Jamesa Webba, koji snimaju iznimno detaljne prikaze pojedinačnih objekata, Vera Rubin kontinuirano prati cijelo južno nebo, stvarajući dosad najopsežniji vremenski zapis promjena u svemiru.
Takav pristup astronomima omogućuje praćenje promjena iz noći u noć tijekom cijelog nadolazećeg desetljeća.
“Kolege iz Hrvatske među rijetkima su koji će idućih nekoliko godina imati izravan i puni uvid u sve naše podatke. Vera Rubin radi odlično, ali izazov nam stvara rastući broj satelita Starlink koji prijete zaklanjanjem dijela neba”, rekao je Ivezić.
Zoran Kahrić, svemirski inženjer zaposlen u Johns Hopkins Applied Physics Laboratoryju, govorio je o radu na NASA-inoj misiji Dragonfly, nuklearno pogonjenoj autonomnoj letjelici koja će istraživati Titan, najveći Saturnov mjesec. Kao bivši član tima svemirskog teleskopa James Webb, a danas dio projekta Dragonfly, opisao je razvoj autonomnih sustava za istraživanje ekstremnih okruženja te izazove rada na temperaturama pri kojima mnogi materijali postaju krhki poput stakla.
Od kulture do društva i impacta
Značajan dio programa bio je posvećen obrazovanju novih generacija inženjera, razvoju tehnoloških inovacija te povezivanju svemirskog sektora s kulturom, poduzetništvom i gospodarstvom.
Stevče Arsoski, osnivač Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju (CSIT), predstavio je pobjednike hackathona Drone Challenge 2026. CSIT u Sisku razvija projekte povezane s robotikom, autonomnim sustavima, bespilotnim letjelicama i aerospace tehnologijama te kroz njih priprema nove generacije svemirskih i inih inženjera.
Najmlađi pobjednički tim, AeroGuard, koji čine Ivan Pavešić i Adrian Kmetović, predstavio je koncept AI drona za autonomnu inspekciju i prediktivno održavanje infrastrukture. Tim Lolek i Bolek, koji čine Luka Vujčić i Filip Žarinčić, razvio je koncept VTOL letjelice SOKOL-H namijenjene nadzoru granica i detekciji sigurnosnih prijetnji. Dino Švraka i Antonio Čaušević predstavili su projekt SkyShepherd, autonomni sustav za zaštitu stoke i modernizaciju stočarske proizvodnje.
Najmlađi predavač programa, učenik Elektrotehničke škole u Zagrebu Viktor Ignjat Ivezić, kroz dvije je radionice pokazao kako svemirski simulatori i edukativne računalne igre, poput Kerbal Space Programa, mogu pomoći u učenju raketne tehnologije, orbitalne mehanike i osnova svemirskog inženjerstva.
Davor Pasarić, suosnivač riječkog muzeja PEEK&POKE, govorio je o popularizaciji svemira kroz kreativne i edukativne projekte. Predstavio je i poznate riječke „svemirske gerilske” akcije, uključujući postavljanje Monolita iz filma 2001: Odiseja u svemiru na riječkom Korzu, kao i važnost očuvanja računalne i tehnološke baštine kroz djelovanje muzeja PEEK&POKE.
Program je zaključio dizajner Ivan Levak predavanjem o lebdećim habitatima, eksperimentalnoj arhitekturi i novim konceptima života u ekstremnim uvjetima. Podijelio je iskustva rada u berlinskom Studiju Tomás Saraceno, gdje je sudjelovao u razvoju inovativnih balona izrađenih od recikliranih materijala, uključujući iskorištene plastične vrećice.
“S jedne strane bili smo mi u Berlinu, a s druge MIT sa svojim superračunalima. Zajedno smo, umjetnici i znanstvenici, istraživali koncepte novih generacija lebdećih struktura i održivih sustava”, rekao je Levak, zahvalivši HISPACE-u na pozivu i sudjelovanju.
Predsjednik HISPACE-a Jakov Čudina zaključio je kako su svemirske teme i dalje relativno rijetke u hrvatskom javnom prostoru, ali da je u posljednje dvije godine vidljiv značajan napredak.
“U posljednjih godinu dana narasli smo na više od 50 aktivnih članova, pokrenuli niz projektnih inicijativa te ojačali suradnju s industrijom i pristup financiranju. HISPACE je predan predstavljanju rezultata domaće svemirske industrije, stručnjaka, tvrtki i projekata koji nastaju u Hrvatskoj. Nastavljamo graditi snažnu hrvatsku svemirsku zajednicu”, rekao je Čudina.
Zaključio je da je konferencija “Say HI to SPACE” potvrdila rast hrvatske svemirske industrije i sve snažnije povezivanje domaćih stručnjaka, startupova, istraživačkih organizacija i međunarodnih svemirskih projekata.
